Kako sam zavoleo golicanje…
Zdravo svima. Moja priča koju vam pišem je o golicanju. Elem, što bi rekla jedna novinarka iz Novog Sada „elem“ 😀, od malih nogu volim golicanje.
Rođen sam 1990. godine u Beogradu. S obzirom da te 90-e godine nisu bile najbolje za našu zemlju, moji su radili, borili se kao i svi tada. Mene su čuvale komšije.
Komšije su starije od mene 10 do 15 godina. Priča je iz perioda od 1994. do 1996. godine. Dva brata su me čuvala kod njih u stanu. Oni su učili, ja gledao program na TV-u.
Kako i zašto, ne znam, ali znam da sam pitao Acu da li je golicljiv i mogu li da ga golicam po stopalima. Njegov brata Vlada se samo nasmejao, a Aca je rekao da ima puno da uči i da je baš golicljiv.
Ja sam počeo da se bunim, skačem, plačem, kao i svako malo dete kad ne dobije ono što želi i kad nije po njegovom. Vlada me je smirivao i nagovorio je Acu da legne na krevet da ga golicam.
On mu je seo na noge i držao ga, a ja sam počeo da mu golicam stopala. On se baš smejao, jako, žestoko, zacenio se u jednom momentu.
Tada je na nogama imao neke tanke prugaste čarape koje sam skinuo i golicao mu bosa stopala, gde je intenzitet golicanja bio još jači i žešći. I to se meni svidelo, dopalo, uživao kada sam mu golicao stopala.

Baš sam bio srećan i zadovoljan. Sledećeg vikenda me je čuvao komšija Nikola, koji je bio njihovih godina i baš je bio zafrkant. Rekao sam mu kako su me čuvali Aca i Vlada i da sam golicao Acu i da je baš golicljiv po stopalima.
Otišao je tada do njih da ih zove da se družimo, jer svi živimo na istom spratu. Zvao je i Stefana komšiju.
I u jednom momentu je Nikola pitao Vladu i Acu kako je bilo čuvati mene, jesam li nemiran, a Vlada je rekao da sam bio dobar do momenta dok nisam rekao kako želim da golicam Acu po stopalima.
I Nikola je, kao što pomenuh, bio je zafrkant i rekao je:
– Aco, lezi da vidim kako ja Golicač golicam 😀 – Aca se nasmejao i zacrveneo u licu, odbijao je i nije hteo, a ja sam se naravno ponovo bunio i onda su ga nagovorili i savladali da legne i držali su ga 😀.
I opet sve isto, golicao sam mu stopala, a onda mu skinuo čarape i nastavio. Znam da je bilo kratko, ali slatko. Ali taj smeh je neopisiv. Kad Nikola se opet oglasi:
– Stefane, lezi sad ti vidimo kako reaguješ na golicanje. – Otprilike samo što nije otišao svojoj kući, i njega su jedva savladali. I njemu sam golicao stopala, bosa stopala i imao je tih smeh, šapatom se smejao, ako sam dobro opisao smeh.
I opet sam bio neopisivo srećan. Eto tako ukratko kako sam zavoleo golicanje i samim tim volim da golicam.

Elem, ako ima momaka koji su golicljivi i koji bi dopustili da ih golicam prstima i svim pomoćnim sredstvima neka pišu na [email protected] i pročitajte moj oglas.
Nije to tako strašno, samo želim da uživam u tome i da uživam u vašem smehu. Čekam vas 😀!
P.S. Ne vezujem kad golicam… Gif i fotografija su moji.





